Svetski priznat slikar.
Rođen u Opariću 9. Januara 1906. godine. Slikarstvom počeo da se bavi 1933. godine.
Bio je začetnika naivnog slikarstva u Srbiji. Od 1933. do 1950. bio je jedini naivni slikar u Srbiji. Imao samostalne izložbe u centrime svetske kulture (Pariz, Brisel, London, Parma).
Umro je 15. Juna 1994. godine u svom rodnom mestu, Opariću.
Slikar Janko Brašić 19, (1906-01-09 - 1994-06-15)
Diplomata.
Rođen 14. Novembra 1938. godine u Opariću. Diplomirao na Pravnom fakultetu u Beogradu 1961. godine. Vice konzul u Torontu 1966-70. Savetnik u predsedništvu Jugoslavije 1970-74. Savetnik Jugoslovenske ambasade u Najrobiju (Kenija) 1974-78. Sekretar srpskog Republičkog saveta za odnose sa inostranstvom 1978 -1984. Podsekretar u Predsedništvi SFRJ 1984-88. Ambasador u Angoli 1988-93. Pomoćnik ministra inostranih poslova 1994-97. Potpredsednik u SPS-u. Ministar inostranih poslova 1998-2000.
Autor je par knjiga i većeg broja radova objavljenih u časopisima :
- Kosovsko ogledalo. (2006)
- Ukidanje države (2003)
Izvor:
Milosavljević, M. 2011, Levač - bibliografija, Prevešt.
Diplomata Živadin Jovanović 19, (1938-11-14 - 0000-00-00)
Glumac, scenarista, reditelj, dramski pisac.
Rođen u Rekovcu, 21. septembra 1944. godine.
Diplomirao na odseku za dramaturgiju na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu. Dobitnik je više nagrada.
Glumeo u filmovima: Terasa na krovu, Misterije organizma, Buđenje pacova, Kad budem mrtav i beo, Tri... U serijama: Grlom u jagode, Dimitrije Tucović, Neven...
Scenarista u filmovima: Ljubavni život Budimira Trajkovića, Još ovaj put, Razvod na određeno vreme...
Režirao filmove: Špijun na štiklama, Rad na određeno vreme, Moj tata na određeno vreme, Bubašinter, Tigar...
Linkovi:
http://www.imdb.com/name/nm0420533/
Glumac i reditelj Milan Jelić 23, (1944-09-21 - 0000-00-00)
Rođen je 16. Oktobra 1882. godine u Opariću.
Završio gimnaziju u Jagodini, posle čega prelazi na vojnu akademiju (kao pitomac 33. klase). Akademiju završava u septembru 1903. godine kada dobija čin artiljerijskog potporučnika. Zatim, nastavlja školovanje na višoj vojnoj akademiji (20. klasa). Čin poručnika dobija 1908. godine.
Učestvovao je u Balkanskim ratovima, iz kojih je izašao sa činom kapetana prve klase. 1913. godine, učestvovao u gušenja Arnautske bune. 1914. se oženio kćerkom pukovnika Koste Kneževića iz Zaječara.
Tokom Prvog svetskog rata, sa činom majora, obavljao značajne vojne dužnosti na položaju komandanta bataljona i načelnika štaba pešadijske brigade Dunavske divizije. 1915. godine unapređen u čin majora a 1920. u čin potpukovnika.
1921. godine ide na đeneralštabnu pripremu. Pored redovnih dužnosti bio i nastavnik vojne geografije na višoj školi VA. 1924. dobija čin pukovnika. 1934. dobija čin divizijskog đenerala.
Neposredno pred Drugi svetski rat, postaje armijski đenerala (20.09.1940.)
U vreme nemačkog napada 1941. godine, bio je komandant 3. armije koja je imala zadatak da eliminiše Italijane iz Albanije. Međutim, nemački napad je bio toliko munjevit, da je Jugoslavija kapitulirala, i umesto u Albaniji, u borbi sa Italijanima, Ilija Brašić se našao u logoru u Nirnbergu. Podržavao je Nedića u borbi protiv komunista i potpisnik je Nirnberške deklaracije.
Drugi svetski rat proveo u zarobljeništvu, a po oslobođenju, emigrirao u Ameriku.
Posle rata, bio na poternici OZNE kao zločinac.
Umro je u Milvokiju u SAD, 13. Marta 1951. godine.
Dobitnik ogromnog broja odlikovanja (56).
Linkovi:
- http://www.vojska.net/eng/world-war-2/kingdom-of-yugoslavia/organization/1941/
- http://www.generals.dk/general/Bra%C5%A1i%C4%87/Ilija_D./Yugoslavia.html
Armijski general vojske Kraljevine Jugoslavije Ilija D. Brašić 19, (1882-10-03 - 1951-03-13)
-
Jordan Živanović 13, (1950-01-22 - 0000-00-00)
Rođen je 22. Januara 1878. u Opariću.
Bio je neposredni učesnik događaja koji su uticali na istoriju ne samo Srbije već, i sveta.
Jedan od najbližih saradnika Apisa i jedan od desetorice potpisnika ustava tajne organizacije "Ujedinjenje ili smrt" ("Crna ruka").
Učestvovao je u "Majskom prevratu" 1903. godine kada su ubijeni poslednji članovi dinastije Obrenović posle čega krunu preuzima dinastija Karađorđević.
Kroz tajnu organizaciju "Crna ruka" dovodi se u vezu sa Sarajevskim atentatom. Bio je zadužen za logističku podršku članovima "Mlade Bosne" koji su izvršili atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda. U montiranom "Solunskom procesu", 1917-e godine biva osuđen na smrt ali mu je presuda preinačena u kaznu zatvora od 20 godina. 1918-e godine biva pomilovan.
Na obnovljenom sudskom procesu 1953. u Beogradu, sve presude Višeg vojnog suda u Solunu su poništene, a svi osuđenici rehabilitovani, među kojima i sam Dragutin Dimitrijević Apis.
Umro je1938-e u Beogradu u svojoj 60-oj godini.
Verovatno zbog štamparskih grešaka pominje se pod imenima: Čedomilj, Čedomil, Čedomir, koje je od imena pravo, verovatno će pokazati knjige rođenih u Opariću ili Dragovu.
Učesnik u "Majskom prevrtu". (29. Maj 1903.)
Jedan od desetorice oficira, osnivača tajne organizacije "Ujedinjenje ili smrt".
Rođeni brat Dušana Popovića.
Izvori:
https://sh.wikipedia.org/wiki/Solunski_proces
https://sr.wikipedia.org/wiki/Црна_Рука
http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:544951-Trojke-pukovnika-Apisa
https://sr.wikipedia.org/sr/Чедомир_Поповић
Pukovnik Čedomil(?r)(?lj) А. Popović 19, (1878-01-22 - 1938-12-28)
Novinar.
Pisao o gangsterskim poslovima u Jagodini.
Rođen 27. avgusta 1954. godine u Dragovu.
Ubijen je 11. juna 2001. godine u ulazu svog stana u Jagodini gde je živeo i radio. Imena naručioca ubistva i ubica još uvek nisu zvanično objavljena. U više navrata u medijima je bilo informacija o ljudima umešanim u ovo ubistvo, ali uprkos tome, naručioci su i dalje na slobodi.
Njegovo ime je 3. maja 2002. godine upisano na spomeniku u Vašingtonu, posvećenom novinarima koji su izgubili život na zadatku. Njegovo ime se nalazi na 1395. mestu. Takođe, njegova slika i biografija se nalaze u muzeju novinarstva u "Newseumu" u Vašingtonu.
Autor je nekoliko knjiga:
- Jezik za zube (?)
- Klackalica (1996)
- Sedamnaesto levački sabor Prođoh Levač, prođoh Šumadiju (1986)
- Osamnaesto levački sabor "Prođoh Levač, prođoh Šumadiju" (1987)
Izvori:
Miladin Milosavljević, "Levač - bibliografija", 2011.
Novinar Milan D. Pantić 8, (1954-08-27 - 2001-06-11)
Artiljerijski brigadni general u vojsci Kraljevine Jugoslavije.
Rođen je u oficirskoj porodici u Ursulu, 19. Marta 1873. godine. Stric narodnog hreoja Miloja Milojevića, na kojeg je imao veliki uticaj.
Bio je istaknuti učesnik u oba balkanska, kao i u prvom svetskom ratu. Za zasluge i pokazanu hrabrost, nagrađivan velikim brojem odlikovanja.
Umro je u Nišu 1965. godine.
Artiljerijski brigadni general Vojislav Ž. Milojević 29, (1873-03-19 - 1965-00-00)
Rođen 16. januara 1936. godine u Sekuriču. Završio je višu pedagošku školu u Keagujevcu. Bavio se sakupljanjem narodnih umotvorina. Sarađivao sa brojnim listovima ("Novi put", "Politika ekspres", "Raskovnik", "Narodni život", "Selo"). Utemeljivač je sabora "Prođoh Levač, prođoh Šumadiju". Dobitnik je nagrade "Milorad Panić Surep" i "Vukove nagrade".
U njegovu čast, 2005. godine, ustanovljena je povelja "Brativoje Marković".
Autor je nekoliko knjiga, uglavnom sa etnografskom tematikom:
- Deveta slikarska kolonija Kalenić 2000 (2000)
- Osma slikarska kolonija "Kalenić 99" (1999)
- Šesta slikarska kolonija "Kalenić 97" (1997)
- Svirala od suve šljivovine (2001)
- Levačka umovanja (2000)
- Levač : pitomina Srbije (1998)
- Priče o levačkim selima (1997)
- Zapisi iz Levča (1992)
- XXII levački sabor "Prođoh Levač, prođoh Šumadiju" (1991)
- XXI levački sabor "Prođoh Levač, prođoh Šumadiju" (1990)
- Vodič kroz biblioteku (1988)
- Narodne umotvorine i stara jela iz Levča (1987)
- Narodne umotvorine Levča (1986)
- Narodne umotvorine iz Levča (1985)
Izvor:
Milosavljević, M. 2011, Levač - bibliografija, Prevešt.
Sakupljač narodnih umotvorina Brativoje Marković 24, (1936-01-16 - 2002-00-00)
Borbeni pilot, instruktor.
Rođen u Rekovcu 6. Aprila 1912. godine. Poginuo 6. Aprila 1941. tokom nemačke invazije.
Radio je kao instruktor borbenih pilota u pilotskoj školi u Mostaru i u Samostalnoj Borbenoj Eskadrili Druge Borbene škole.
U vreme nemačkog napada 1941. godine, škola u Mostaru je raspolagala sa samo 3 zastarela dvokrilca tipa Avia BH-33E-SHS.
Dva od ova tri dvokrilca, bila su u Podgorici, u Crnoj Gori. Đorđe je bio na jednim od njih.
Prema neproverenim podacima, Đorđe Cvetković je, pre nego što je oboren, uprkos zastarelosti svoje letilice, uspeo da obori dva do tri (treći nije potvrđen) italijanska aviona (tipa Reggia fighter), dok nemci nad Mostarom nisu pretrpeli nikakve gubitke.
Poginuo je u borbi iznad Crne Gore, istog dana (6. Aprila), na svoj 29. rođendan.
Izvor:
http://surfcity.kund.dalnet.se/yugoslavia_cvetkovic-ciga.htm
Air Enthusiast Quarterly/Three kindly provided by Börje Henningsson
Air war for Yugoslavia, Greece and Crete - Christopher Shores, Brian Cull and Nicola Malizia, 1987 Grub Street, London, ISBN 0-948817-07-0
Luftwaffe Claims Lists - Tony Wood
The Yugoslav Furies - Sid Napier, 1998 Small air forces observer vol.22 no.4 kindly provided by Santiago Flores
Vazduhoplovne Zrtve 1913-1945 – Dusan Cirovic, 1970, Zemun, kindly provided by Nenad Miklusev.
Additional information kindly provided by Lars Larsson and Nenad Miklusev.
Borbeni pilot Đorđe B. Cvetković 23, (1912-04-06 - 1941-04-06)